Ebintu Ebikwata ku Misoprostol

Ebintu Ebikwata ku Misoprostol

Misoprostol kye ki era akozesebwa ki?

Misoprostol eri mu kiraasi y’eddagala eriyitibwa prostaglandins era ekozesebwa ku bintu eby’enjawulo mu nkola y’okuzaala n’abakyala. Mu bino mulimu okuggyamu embuto, okuddukanya obujjanjabi bw’okuggyamu embuto, okutandika okuzaala, okungula omumwa gwa nnabaana nga tonnalongoosebwa, n’okujjanjaba omusaayi oguvaamu oluvannyuma lw’okuzaala (1; 2; 3; 4). Ku kuggyamu embuto naddala, misoprostol esobola okukozesebwa okuggyamu embuto okutuuka ku wiiki 24 (5).

Olw’okuba ekozesebwa nnyo mu by’obusawo okuziyiza n’okujjanjaba embeera nnyingi, misoprostol eri ku lukalala lw’eddagala ery’omugaso mu kitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna (WHO). Misoprostol ddagala lya manyi kuba liwa okufuna obujjanjabi obw’okuggyamu embuto, ekintu ekikulu ennyo mu kutuuka ku kuggyamu embuto mu ngeri etali ya bulabe era ekola bulungi. WHO eraga enkola z’awaka ez’okukozesa misoprostol awaka, ezimu ku zo zijja kwekenneenyezebwa mu kiwandiiko kino (4;6). Tugenda kwogera kunkozesa ya misoprostol okukozesebwa mu kuggyamu embuto.

Ebyafaayo by’eddagala lya misoprostol

Misoprostol yasooka kukolebwa mu Amerika mu 1973 okujjanjaba amabwa mu lubuto, kye yakola ng’eziyiza okufulumya amazzi amakambwe mu lubuto; naye, yali eleetai ebizibu bingi ku nnabaana ow’olubuto. Engeri misoprostol gye yasooka okukolebwa okujjanjaba amabwa g’omu lubuto, kino kigifudde esinga okugifuna mu mawanga agalina obukwakkulizo mu mateeka.

Mu myaka gya 1980, abanoonyereza mu Bufalansa baakola empeke ya mifepristone, era emanyiddwa nga RU-486, empeke eyinza okumilibwa mu mutendera ne misoprostol okuleetera omuntu okuggyamu embuto. Bufalansa yafuula enkola eno mu mateeka mu 1988, era mu bbanga ttono China, Bungereza ne Sweden ne zigoberera enkola eno. Engeri mifepristone gy’ekozesebwa mu kuggyamu embuto zokka, ebadde nzibu okugifuna mu nsi ezikugirwa mu mateeka.

Misoprostol ekozesebwa etya?

Misoprostol osobola omukozesa yekka oba ng’omugatta wamu ne mifepristone okuggyamu olubuto. Singa ekozesebwa ne mifepristone, mifepristone esooka kumilibwa n’eddirirwa misoprostol oluvannyuma lw’ennaku emu oba bbiri (4). Empeke za misoprostol zisobola okuweebwa wansi w’olulimi (2;7). Mu budde obutuufu, wandikozesa empeke za misoprostol eziwera omulundi gumu. Okusinziira ku kifo w’oli mu lubuto, oyinza okuddamu enkola eno oluvannyuma lw’essaawa ntono (4).

Osobola okuyingiza misoprostol mu bukyala?

Engeri esinga okukola obulungi ey’okukozesa eddagala lya mifepristone kwe kumumira. Misoprostol esobola okukozesebwa obulungi mu ngeri ssatu ez’enjawulo: wansi wolulimi, mukamwa, ne mu bukyala.

Wadde ng’okukozesa empeke za misoprostol mu lulimi, mu kamwa oba mu bukyala zikola kyenkanyi, tekiba kirungi kuzikozesa mu bukyala singa ekifo kyo kirimu amateeka oba obukwakkulizo obuziyiza okuggyamu embuto. Kino kiri bwe kityo kubanga oluusi misoprostol esobola okulekawo obubonero obuyinza okulabika eri abakozi b’ebyobulamu singa oba weetaaga obujjanjabi. Okukozesa misoprostol wansi w’olulimi oba mu kamwa tekireka bifaananyi birabika eby’empeke (1).

Empeke za misoprostol mmeka ezirina okukozesebwa?

Omuwendo gw’empeke z’okozesa n’omuwendo gw’omira bijja kusinziira ku bbanga ly’oli mu lubuto lwo. Bw’oba ​​oli wakati wa wiiki 10-13 ng’oli lubuto, kirungi nnyo okukozesa empeke za misoprostol 12. Kyokka tukitegedde nti kiyinza okukuzibuwalira okufuna empeke zino 12, okusinziira ku mbeera yo ey’obuntu. Mu mbeera eno, osobola okusanga ebisingawo n’engeri endala wano.

Misoprostol etwala bbanga ki okusaanuuka?

Misoprostol etwala eddakiika nga 30 okusaanuuka mu kamwa, era wansi wolulimi oba mukamwa, oluvannyuma eddagala lyonna erisigaddewo lirina okumilibwa n’amazzi.

Misoprostol ekola etya mu mubiri?

Nga bwe kyayogeddwa, misoprostol etera okukozesebwa ng’egattibwa wamu ne mifepristone okuggyamu embuto. Mifepristone asooka kumilibwa kuba ayamba okukomya olubuto ng’aziyiza obusimu obuyitibwa progesterone. Awatali ddagala lya progesterone, olubuto lwa nnabaana lumenyeka era olubuto ne lulekera awo okugenda mu maaso.

Oluvannyuma lwa mifepristone okuziyiza progesterone, ekola embeera ennungi misoprostol gy’asobola okukola. Misoprostol ekola butereevu mu nnabaana okuleeta okukonziba kwa nnabaana ekivaako okufulumya ebintu ebiva mu lubuto.

Ofuna okulumizibwa mu lubuto okumala bbanga ki oluvannyuma lw’okumira misoprostol?

Okunyolwa, obulumi obw’ekigero, n’okuvaamu omusaayi ogw’ekigero oba ogw’amaanyi, era nga kiyinzika okuba ng’omusaayi guyitamu, bwe bubonero obutera okulabika ng’oggyamu embuto. Ebiseera ebisinga omusaayi n’okulumizibwa bijja kubaawo mu ssaawa 48 ezisooka oluvannyuma lw’okukozesa misoprostol, naye oyinza okufuna omusaayi ng’ogenda n’okuggwaako okumala ennaku oba wiiki eziwerako (13).

Obubonero buno bufaananako n’okugenda mu nsonga oba okuvaamu olubuto. Okuvaamu omusaayi omungi n’okulumizibwa okw’amaanyi bitera okumala wakati w’essaawa emu n’ennya (9).

Bw’oba ​​okozesa eddagala lya mifepristone, eddagala lino teritera kuleeta bubonero bwonna. Obubonero obusinga bujja kubaawo oluvannyuma lw’okukozesa eddagala lya misoprostol. Misoprostol esobola okuleeta ebizibu eby’akaseera obuseera, gamba ng’omusujja, okuziyira, ekiddukano, okuziyira, okusiiyibwa n’okulumwa omutwe. Bw’oba ​​tofuna kintu kyonna ku bino, kiba kya bulijjo ddala. Bw’okola bw’otyo, bino bijja kubula mu ssaawa 24 ezijja oba wansi.

Biki ebiziyiza okukozesa misoprostol?

Bw’oba ​​obadde okozesa lino eddagala okumala ebbanga eddene (nga Prednisone oba dexamethasone), osobola okuggyamu embuto ng’okozesa misoprostol yokka.

Waliwo embeera nga tekiba kirungi kukozesa misoprostol ne mifepristone byombi ng’oggyamu olubuto n’empeke. Ebiziyiza bino osobola okubisanga wano.

Bw’oba ​​olina akaweta ko munabana (IUD), oyinza okukozesa misoprostol Kubanga tekiziyiza; wabula olina okwegendereza nga bukyali. Okuggyamu embuto mu ng’okozesa misoprostol ng’olina IUD kiyinza okukuleetera obulabe obw’amaanyi okusinga obwa bulijjo. Kikulu nyo okuggyamu IUD nga tonnaba kukozesa misoprostol okuggyamu olubuto. Kino kitegeeza nti bw’oba ​​oli mu mbeera eno, olina okumanya akabi akali mu mbeera eno. Ebisingawo osobola okubifuna okuva mu babuulirira baffe wano.

Mu bufunzi

Misoprostol ddagala eritali lya bulabe era likola bulungi ly’osobola okwegabila okusobola okuggyamu embuto awaka. Litera okukozesebwa oluvannyuma lwa mifepristone, eddagala eddala erikozesebwa mu kuggyamu embuto, naye era osobola okulikozesa lyokka.

Misoprostol osobola okugimira mu ngeri ez’enjawulo, era empeke mmeka z’okozesa n’emirundi gy’ozimira kijja kusinziira ku bbanga ly’oli mu lubuto lwo. Oluvannyuma lw’okumira misoprostol, kya bulijjo okufuna okuvaamu omusaayi n’obulumi obw’ekigero. Obubonero bw’okuvaamu omusaayi busobola okumala ennaku eziwera okutuuka ku wiiki ntono, ate ebizibu ebirala ebya misoprostol bitera okuggwaawo mu ssaawa 24 zokka. Bw’oba oyagala okumanya ebisingawo ku kuggyamu olubuto n’empeke ng’okozesa Misoprostol yokka, nsaba okebere ekitundu kyaffe eky’ebikozesebwa oba tuukirira bakansala baffe.

  1. “Safe abortion: technical and policy guidance for health systems.” World Health Organization, Department of Reproductive Health and Research, 2012, 2nd ed.
  2. Marret, H, Simon, E, Beucher, G, Dreyfus, M, Gaudineau, A, Vayssiere, C, et al. “Overview and expert assessment of off-label use of misoprostol in obstetrics and gynecology: review and report by the College National des Gynecologues Obstetriciens Francais.” European Journal of Obstetrics, Gynecology, and Reproductive Biology, April 2015, 187: 80-40, doi:10.1016/j.ejogrb.2015.01.018. PMD 25701235.
  3. Blum, J, Alfirevic, Z, Walraven, G, Weeks, A, Winikoff, B. “Treatment of postpartum hemorrhage with misoprostol.” International Journal of Gynecology and Obstetrics, 2007, 99 (Suppl 2): S202-5, doi:10.1016/j.ijgo.2007.09.013. PMID 17961565. S2CID 10997666.
  4. “Medical management of abortion.” World Health Organization, 2018.
  5. “The use of misoprostol in termination of second-trimester pregnancy.” Taiwanese Journal of Obstetrics and Gynecology, 2011, 50(3), 275–282, doi.org/10.1016/j.tjog.2011.07.003.
  6. “World Health Organization model list of essential medicines: 21st list.” Geneva: World Health Organization, 2019.
  7. Kulier, R, Kapp, N, Gülmezoglu, AM, Hofmeyr, GJ, Chen,g L, Campana, A. “Medical methods for first trimester abortion.” The Cochrane Database of Systematic Reviews (11): CD002855, doi:10.1002/14651858.CD002855.pub4. PMC 7144729. PMID 22071804. S2CID 205167182.
  8. Moreno, JJ. “Eicosanoid receptors: Targets for the treatment of disrupted intestinal epithelial homeostasis.” European Journal of Pharmacology, 2017, 796: 7–19, doi:10.1016/j.ejphar.2016.12.004. PMID 27940058. S2CID 1513449.
  9. “Practice bulletin no. 143: medical management of first-trimester abortion.” American College of Obstetricians Gynecologists – Obstetrics and Gynecology, 2014, 123 (3): 676–92, doi:10.1097/01.AOG.0000444454.67279.7d. PMID 24553166. S2CID 23951273.
  10. “The therapeutic efficacy of misoprostol in peptic ulcer disease.” National Library of Medicine, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/3138682/ . Accessed March 2022.